Da bi dijete moglo uspješno komunicirati s osobama iz svoje okoline, mora imati sredstvo za komunikaciju. Sredstvo za komunikaciju kojim se koriste djeca i odrasli jest jezik. Jezik nam omogućuje da izrazimo svoje misli, želje i potrebe.
Rani jezični razvojDjeca progovore oko prvog rođendana, no njihov se jezik razvija i prije pojave prve riječi. Da bi dijete moglo izgovoriti prvu riječ, mora razumjeti njezino značenje. Zbog toga je u djetetovoj ranoj dobi važno pratiti jezično razumijevanje.Jezično razumijevanje podrazumijeva da dijete razumije i slijedi naše upute. Primjerice, donese nam traženi predmet, napravi određenu radnju (uzme papuče, opere ruke, stavi cipele, pije sok i sl.), uzme predmet koji smo mu pokazali. Jezično razumijevanje također podrazumijeva da dijete razumije pitanja i može dati adekvatan odgovor na njih. U početku su to pitanja DA/NE oblika. Primjerice, ako pitamo dijete želi li soka, dijete će reći “da” ili će kimnuti. Sazrijevanjem dijete razumije i pitanja TKO? ŠTO? GDJE? te može odgovoriti na njih govorom ili pokazivanjem prstom, odnosno pokazivanjem predmeta.Uz uredno jezično razumijevanje, važno je pratiti kako se dijete izražava; govori li ili ne, ako govori izražava li se riječima ili rečenicama. Ako se izražava rečenicama, važno je da su rečenice smislene i gramatički točne. Zbog toga nam je prije same korekcije izgovora važno poticati jezično razumijevanje i izražavanje, odnosno povećati broj riječi koje dijete razumije i upotrebljava te povećati dužinu rečenica kojima se koristi.
Kako poticati razvoj rječnika
Ponavljajte riječi u različitim situacijama.
Za korištenje novim pojmovima potrebno je razumjeti njihovo značenje, stoga je važno da dijete pojmove iz svakodnevne okoline čuje u govoru odraslih. Kako bi dijete moglo zapamtiti nove riječi, treba ih često ponavljati u različitim situacijama. Ako je dijete kasnije progovorilo, znači da mu je potrebno više vremena za usvajanje novih riječi, a samim time i više ponavljanja. Više ponavljanja ne znači da ćemo jednu riječi izgovoriti djetetu više puta odjednom, nego da ćemo je upotrebljavati u različitim situacijama.PRIMJER : Glagol BACITI
SITUACIJA 1:
Igranje s loptom u sobi
RODITELJ (dok djetetu baca): Evo, sad ću ti baciti loptu!
RODITELJ (kad dijete vraća): Baci loptu!
RODITELJ (kad je bacilo): Bravo, bacio si loptu!
SITUACIJA 2:
Bacanje smeća (primjerice nakon jedenja banane)
RODITELJ: Gotovo, pojeli smo. Sada ćemo baciti koru. Koru bacamo u smeće. 1, 2, 3, bacili smo koru.
SITUACIJA 3:
Loptanje vani, loptanje s drugom osobom
RODITELJ: Pokaži tati kako smo bacali loptu. Tri, četiri, baci!
Ponovite još jednom aktivnost, ali sada napravite stanku u kojoj djetetu dajete dovoljno vremena da ono nastavi rečenicu.
RODITELJ: Ajmo još jednom. Tri, četiri…(stanka)… - ako dijete kaže BACI, pohvalimo ga, ponovimo za njim. Ako ne kaže ništa, kažemo umjesto njega. Nakon određenog broja ponavljanja, dijete će shvatiti što se traži od njega i ponovit će ciljanu riječ.
Imenujte predmete ili radnje kada dijete obrati pozornost na njih.
Za usvajanje novih pojmova, osim ponavljanja, važna je vizualna potpora. To znači da će dijete lakše razumjeti i usvojiti novu riječ ako je povezana s trenutačnom radnjom, prisutnim predmetom ili zvukom.Primjerice, ako dijete u parku vidi psa i pokaže ga, to je prilika da nauči više novih pojmova. Možete samo imenovati psa, čime dijete povezuje riječ “pas” s onim što je pokazalo. Ako uz to dodate ono što pas radi (npr. pas šeće) ili kako se pas glasa, osim riječi “pas”, dijete će imati priliku usvojiti tri umjesto jednog pojma.
Kako pospješiti razumijevanje rečenicaČesto djeca razumiju velik broj pojmova, no imaju teškoća u razumijevanju pitanja ili uputa, posebice ako su složenija. Ako primijetite da vam dijete ne odgovara, da vam daje pogrešan odgovor ili napravi nešto drugo, a ne ono što ste od njega tražili, ponovite pitanje, odnosno uputu. Ponovite je sporije uz naglašavanje ključnih riječi. Možete uputu izreći kraće, preoblikovati je i gestom opisati što ste rekli. Nadalje, možete tražiti od djeteta da potvrdi što ste rekli ili da ono preoblikuje što ste rekli.
PRIMJER
RODITELJ: Molim te, idi do sobe i donesi jaknu.
Dijete ode, ali se ne vrati s jaknom.
RODITELJ: Idemo van. Treba ti jakna (pokažite rukom kako biste odjenuli jaknu). Uzmi jaknu.
Možete umjesto toga dati dio upute, a zatim dijete pitati pitanje, čime osim razumijevanja potičete i dijete na izražavanje.
RODITELJ: Idemo van. Vani je hladno (pokažite kako je hladno). Što nam treba?
DIJETE: Jakna.
RODITELJ: Tako je, treba nam jakna. Donesi jaknu.
Kako poticati jezično izražavanjeKada djeca počinju govoriti, izražavaju se jednom riječju. U početku su to riječi mama, tata, a s vremenom se broj riječi povećava pa tako opisuju što rade oni ili drugi ili imenuju predmete iz okoline. Kako djeca sazrijevaju, tako i njihove misli, želje i potrebe postaju sve složenije. Tada im za izražavanje nisu dostatne riječi, nego počinju slagati prve rečenice. Djeca uče prema modelu, stoga im trebamo dati model kako stvarati jednostavne rečenice.
Opisujte ono što dijete radi.
Opisivanjem radnji umjesto djeteta pružate djetetu model kako da se ono izrazi o tome što mu je trenutačno predmet interesa. Osim što tako pokazujete djetetu kako opisati što radi te kako oblikovati rečenicu, dajete mu do znanja da obraćate pažnju na njega. Dijete će puno brže usvojiti nove pojmove, ali i nove rečenične oblike ako se tiču njegovih interesa.
Opisujte ono što rade drugi ukućani. Opisujte radnje u zajedničkoj igri.
Kao i pri opisivanju djetetovih radnji, opisivanjem radnji ukućana ili igračaka pružate model za stvaranje jednostavnih rečenica. U ovim situacijama također obogaćujete djetetov rječnik i razumijevanje jednostavnih rečenica jer pomažete djetetu da poveže ono što vidi s rečenicom koju ste upotrijebili da to opišete.
PRIMJER
Zajednička igra s medvjedićem
RODITELJ. Medo se kupa. Ima puno vode. Medo pere uši. Pere kosu. Pere noge. Kako medo miriše!
Proširujte djetetove iskaze
Ako se dijete starije od dvije godine i dalje izražava jednom riječju, potrebno je poticati razvoj rečenica. Osim opisivanjem radnji i predmeta iz okoline, to možemo učiniti tako da proširimo djetetove iskaze. Proširivanje iskaza znači da uz onu riječ koju je dijete reklo dodamo još jednu.
PRIMJER 1:
Ako vam dijete pokaže autić i kaže: „auto“, dodajte riječ kojom ćete opisati auto: auto juri, voziš auto, veliki auto, brzi auto, crveni auto…
PRIMJER 2:
DIJETE: Sok!
RODITELJ: Želiš sok? ili Još soka? Evo ti soka!
Ako je dijete starije i već se koristi kraćim rečenicama, također ćemo proširivati te rečenice, odnosno poticati ga da s vremenom samostalno počne upotrebljavati dulje rečenice.
PRIMJER 3:
DIJETE: Nosim torbu.
RODITELJ: Nosiš tešku torbu! Nosiš torbu punu igračaka!
Postavljajte pitanja otvorenog tipa.
Često djeci postavljamo pitanja kod kojih je očekivan odgovor DA ili NE (primjerice Želiš li jabuku?, Možeš li sam/sama?, Želiš li sok? i slično). Pitanja tog tipa nekad su nužna, no ne potiču dijete na jezično izražavanje jer zahtijevaju od njega samo da kaže DA ili NE, odnosno da kimne ili odmahne glavom. Umjesto toga, postavljajte pitanja koja zahtijevaju odabir ponuđenog. To su pitanja koja sadržavaju veznik ili, kao što je pitanje: Želiš li čaj ili mlijeko? Ovakvim oblikom pitanja djetetu dajemo model, odnosno riječi koje može ponoviti. Nadalje, stvaramo priliku u kojoj mora dati odgovor te ga tako potičemo na korištenje usvojenih riječi ili rečenica. Ujedno ovakvim oblikom pitanja potičemo jezično razumijevanje jer dijete mora razumjeti obje opcije da bi moglo napraviti odabir. Što su djeca starija, poželjno je koristiti i druge oblike pitanja kao što su TKO? ŠTO? GDJE? ZAŠTO? KAKO? jer zahtijevaju od djeteta da imenuje neki predmet ili radnju, objasni gdje se nešto nalazi ili opiše što se dogodilo. Korištenjem pitanja potičete dijete na izražavanje i vodite ga kroz prepričavanje priča i događaja.
Poticanje jezičnih vještina korištenjem slikovnicaSlikovnice su odličan način poticanja jezičnog razumijevanja i izražavanja zbog toga što djetetu pružaju vizualnu podršku, odnosno pomažu u razumijevanju i upamćivanju novih riječi i rečenica, što je ključno kako bi ih dijete moglo proizvesti. Nadalje, u slikovnicama se ponekad nalaze likovi, predmeti i radnje s kojima se dijete možda ne susreće svakodnevno, čime se stvara prilika za obogaćivanje rječnika. Ako se u slikovnici koju zajedno čitate javljaju pojmovi s kojima se dijete svakodnevno susreće, to je poticaj za njega da se izrazi o onome što mu je poznato.Kada dijete gleda u lik na slikovnici, opišite ga: Pas. Pas skače. Pas ide vau vau. Pas ima mekanu dlaku.Tražite od djeteta da vam pokaže taj lik ili da vam pokaže što taj lik radi. Isto tako, možete pitati dijete što radi. Ako dijete odgovori jednom riječju, proširite to na dvije.
PRIMJER:
DIJETE: Skače.
RODITELJ: Da, pas skače.
Savjet za krajOvo su samo neke od strategija koje možete primijeniti u poticanju jezičnog razumijevanja i izražavanja u ranoj djetetovoj dobi. Uglavnom su to strategije kojima se roditelji koriste spontano, no važno ih je spomenuti jer su roditelji djece koja kasne u jezično-govornom razvoju često nesigurni u vezi s tim komuniciraju li pravilno sa svojom djecom. Može se dogoditi da dijete neće brzo krenuti s korištenjem novih riječi i rečenica unatoč primjeni ovih i drugih strategija. Dijete vjerojatno neće odmah ponoviti za vama kad mu prvi put pružite pravilan model. No, nakon većeg broja ponavljanja, javit će se i prvi djetetovi pokušaji ponavljanja. Važno je djetetu dati dovoljno vremena i što više poticati jezično razumijevanje i izražavanje spontano, svakodnevnim igrama i interakcijom s djetetom.
Rječnik
Razumijevanje
Izražavanje
Literatura
Matijević, K. (2019). Progovorimo lako - Pokaži mi kako. Zagreb: Planet Zoe.
Rade, R. (2003). Poticanje ranog govorno-jezičnog razvoja: namijenjeno roditeljima djece usporena govorno-jezičnog razvoja. Zagreb: FoMa.
